Predsjednik Lovačkog suda Lovačke organizacije „Podgorica”, Duško Sekulić, u razgovoru za „Dan” govorio je o samoj ogranizaciji, njenim planovima i prioritetima, kao i o trenutnoj situaciji u svijetu lova, koji se takođe našao na udaru pandemije koronavirusa.
Prema riječima Sekulića, LO „Podgorica” ima oko 700 članova, koji su podijeljeni u nekoliko kategorija.
– Društvo čine redovni članovi koji posjeduju lovnu dozvolu, lovnu kartu i oružni list, zatim određen broj članova kojima naša organizacija nije matična. Među redovnim članovima ima i jedan broj penzionera koji su navršili 65 godina života, a koji su oslobođeni ili plaćaju umanjen iznos članarine, mali broj članova i građana sa počasnim dozvolama, a to su ljudi koji su svojim zalaganjem i dobročinstvom pomogli funkcionisanje Lovačke organizacije – kazao je Sekulić.
Ističe da u organizaciji postoji i podmladak, odnosno budući lovci uzrasta do 18 godina, kao i kategorija „ljubitelji prirode”.
– Svi one koji vole i uživaju u prirodi sa foto-aparatom i kamerom. Podmladak i ljubitelji prirode pripadaju dijelu članova koji ne nose oružje, a članarina za ovu grupu iznosi 10 odsto od punog iznosa. Članarina redovnih članova je osnovni i najznačajniji vid finansiranja rada. Svakako, to jeste, najznačajnija stavka u finansiranju organizacije, iako naravno nedovoljna. Uz prihod od članarine imamo pomoć od jednog broja institucija i prijatelja organizacije, prihoda od rentiranja kafane „Lovac” – kazao je Sekulić.
On je istakao i da razmišljaju da pokrenu niz edukativnih inicijativa kako bi zainteresovali što više mladih ljudi i tako obezbijedili budućnost organizacije iako im mnogi faktori ne idu na ruku.
– Naravno da smo zadovoljni brojem mladih lovaca koji se kod nas učlanjuju. Problem je pandemija, loša socijalna stvarnost koja komplikuje čitavu sferu normalnog života, pa i upražnjavanje lova. Cilj organizacije je da za sledeći period od četiri godine poveća broj redovnih članova na 1000. Tim bi mogli biti zadovoljni i mogli planirati nove sadržaje. Bilo bi mnogo lakše – poručuje Sekulić.
On je naveo i da je LO „Podgorica” dobila na gazdovanje teritoriju lovišta Podgorica 1, koja je u istim granicama kao i teritorija glavnog grada, kao i sa lovištem Podgorica 3, koje se donekle poklapa sa granicama nove SO Tuzi.
– Treba naglasiti da lovišta prate prirodne, geografske granice, a ne u cjelosti granice opština. Lovačko društvo „Zeta” gazduje lovištem „Podgorica 2”. Ovo društvo se prije nekoliko godina izdvojilo u posebnu organizaciju. Obzirom na površinu lovišta imamo zakonsku obavezu da određeni dio trajno zabranimo za lov. To su lovni rezervati i zabrani koji imaju najveći stepen zaštite i kojima posvećujemo posebnu pažnju. Od posebnog značaja su Mala Rijeka, Grudska Suka i Kruševi Potok, dok su zabrani, takođe određeni odlukom Skupštine lovaca Vežešnik, dio Lješkopolja i Ćemovsko polje, posebno površina Agrokombinata „13 jul”. Posebno su određeni tereni za obuku pasa: Korita u Kučima, Kopilje i Radovče u Piperima, Parci-Releza u Lješanskoj nahiji, Rusojevići, Planinica-Parač, Mareza-Lug, Tološki lug. Svakako da su se ove odluke pokazale kao djelotvorne tako da u rezervatima i lovnim zabranima imamo pravi rezervoar divljači što govori o posebnoj pažnji koja se posvećuje divljači na ovim prostorima i što nas sve više približava lovištima sa posebnog renomea – ističe on.
Poseban segment u radu ove organizacije, prema Sekulićevim riječima je vođenje računa o brojnosti divljači na terenu.
– Osnovni cilj savremenog lovnog gazdovanja je da se kroz uzgoj, zaštitu, plansko i racionalno korištenje sačuvaju i unaprijede populacije divljači, kao integralni dio ukupne životne zajednice. Brojnost divljači ne samo u našem lovištu zavisi: 25 odsto od količine hrane i vode, vegetacija je na drugom mjestu sa 20 odsto, na tlo otpada isto toliko, klimu 10 odsto, a utiče još i konfiguracija terena. Značajan faktor je mir u lovištu kao i opšta prikladnost u lovištu. Način utvrđivanja brojnosti divljači zavisi od uslova u lovištu, vrste divljači i potrebne tačnosti odnosno namjene rezultata prebrojavanja. Prebrojavanje može biti potpuno ili djelimično. Iako je to nauka i tim se bavi manji broj stručnih lica, lovci su nezaobilazan faktor i daju najvažnije informacije o bitnim staništima, broju, kretanju i stanju divljači. Za određene vrste divljači imamo radne grupe koje prate stanje i brojnost. Po svim parametrima u našem lovištu imamo solidan broj divljači sa stalnim povećanjem i odličnom perspektivom. Stvaramo trajnu strateguju potpune zaštite divljači u rezervatima i lovnim zabranima, gdje se divljač ne lovi već i ne uznemirava tokom čitave godine. Nećemo zapostaviti ni jedan kvadratni metar jer naš prioritetan cilj jeste zaštita i uzgoj divljači, a tek onda lov.
Nema segmenta društva u Crnoj Gori koji se nije promijenio sa pandemijom.
–I u LO „Podgorica” imamo mnogih poteškoća u samom funkcionisanju iako nismo do sada imali zaraženih. Pretpostavljam da je u pitanju zdrav život i kretanje na čistom vazduhu i u čistoj prirodi. Sa druge strane imamo manji broj sastanaka sa operativnim osobljem, imamo manje mogućnosti da obezbijedimo sredstva za normalno funkcionisanje ove organizacije. Prostorije u kojima držimo sastanke su veoma male i neuslovne za rad pod KOVID uslovima. Radimo kako bi se osavremenili, tehnički bolje opremili, podmladili operativni kadar u organizaciji, veći broj članova aktivno uključili u rad organizacije kroz veliki broj radnih tijela i komisija. Činimo da se i kadrovski ojačamo kako bi opravdali svoje postojanje. Zbog ove situacije i pošasti odložili smo puno aktivnosti i obaveza za vrijeme kad ćemo se vratiti normalnom životu. Međutim, kako se prilagođavamo daljinskom i elektronskom načinu rada, kao jedna rijetko dobra strana jeste da su sve konferencije i sastanci Evropske federacije lovaca organizovani na ovaj način pa smo iskoristili ovu mogućnost da prisustvujemo mnogim sastancima i radionicama kojima sigurno ne bismo u normalnoj situaciji zbog nedostatka novca. I u radu FACE-a (Evropska feracija za lov i očuvanje) je očigledan uticaj KOVID-19, ali i puno aktivnosti se dešava stalna priprema za odbranu od bolesti Afričke kuge svinja, program za uključenje mladih lovaca, borba protiv stalnih lažnih vijesti koje se šire društvenim mrežama, način definisanja uvođenja zabrane olovne municije u lovištima sa vlažnim staništima je bio u fokusu rada prethodnih nedelja. Ova situacija utiče na turizam, a u sklopu toga i na lovni turizam. Mi smo i pored ove situacije bili pogođeni padom lovnog turizma poslednjih godina zbog loših transportnih veza sa Italijom i zbog zimskog prekida rada trajekta Bar-Bari baš u vrijeme kad je lovna sezona na vrhuncu, ali i sa problemom izvoza ulovljenih divljih životinja. U fokusu italijanskih lovaca je lov na šljuku i patku-gluvaru. Ove vrste nijesu na listi zabranjenih za trgovinu, ali potrebno je napraviti odgovarajući međudržavni sporazum, a to ide jako sporo, posebno sada - zaključuje on.
M.D.S.

---

Lov ima edukativno-vaspitnu ulogu
Sekulić je naveo i da su u organizaciji zadovoljni činjenicom da se veliki broj mladih ljudi odlučuje za lov.
– Taj proces moramo podstaći posebno, našim osmišljenim akcijama, moramo učiniti sve da lov i prednosti ove prastare viteške discipline, kodeks ponašanja sa najvećim moralnim kredibilitetom, dođu što više do mladih ljudi. Ima načina da se naša druženja učine što masovnijim, ima načina da organizujemo da stariji, najbolji lovci promovišu, na skupovima građana, posebno mladog svijeta, zadovoljstvo bavljenja ovom prastarom disciplinom koja je, po mnogo čemu kompleksnija od sporta. Lov ima veoma značajnu socijalnu komponentu, ima veliku edukativno-vaspitnu ulogu. Mnogo je korisnije i bolje mlade ljude učiti da vrijeme provode u prirodi sa svojim društvom, da uživaju u svim blagodetima koje nam priroda nudi, nego da svoje slobodno vrijeme provode za kafanskim stolovima ili nekim još gorim varijantama po njihov život i zdravlje – navodi on.